AGRONOMI MORAJU VODITI GLAVNU REČ

Miloš Vujisić, idejni tvorac koncepta “MOJ AGRONOM” i vlasnik kompanije “AGRO LOGISTIC 032” iz Čačka, za Agrokulturu govori o uticaju klimatskih promjena, značaju transfera znanja i potrebi snažnijeg angažovanja agronoma u poljoprivrednoj proizvodnji. AgorkulturA: Postajemo li konačno dovoljno svjesni uticaja klimatskih promjena?

Vujisić: Klimatske promene predstavljaju veliki izazov za poljoprivrednu proizvodnju u cjelini, a uloga agronoma postala je krucijalna u suočavanju sa tim izazovima. Agronomi imaju najvažniju ulogu u prilagođavanju agrotehničkih mjera novim klimatskim uslovima. Mijenjanjem klimata, dolazi do intenzivnije pojave biljnih bolesti i insekata koji u prethodnim klimatskim uslovima nijesu pravili ekonomski značajnije štete. Sve više insekti mijenjaju svoju biologiju razvoja i zbog povoljnijih uslova, prije svega povišene temperature u periodima jeseni i zime, nastavljaju svoj ciklus razmnožavanja i nastavljaju da stvaraju štetu u zasadima i na usjevima. Identična je situacija i sa biljnim bolestima. Sve ovo upućuje na zaključak da su šablonski pristupi ishrani i zaštiti prevaziđeni i da svaki mikrolokalitet mora da se kontinuirano prati od strane stručnih lica, kako bi se adekvatno i pravovremeno reagovalo na date uslove. AgrokulturA: Održiva poljoprivreda je sintagma koja se odavno pominje, obično u stručnim krugovima i mnogi je koriste u svojim obraćanjima. Ne stiče se utisak da oni koji bi je najbolje trebali razumjeti, razumiju. Šta je preduslov da bi se poljoprivredna proizvodnja mogla zvati održivom?

Vujisić: Održiva poljoprivredna proizvodnja jedino je moguća ako je upravljanje resursima kao što su voda i zemljište prepušteno stručnim licima. To znači, da za održivu poljoprivredu agronomi moraju voditi glavnu riječ i moraju se slušati i potovati njihovi savjeti. Kontrolisana primjena mineralnih đubriva i pesticida je podjednako važna i sa aspekta očuvanja životne sredine i adekvatne zaštite i ishrane biljaka. Prekomjerna upotreba i mineralnih đubriva i pesticida šteti i gajenim biljkama i prirodi. Nerijetko biljne bolesti postaju rezistentne na upotrebu pesticide, dok sa prekomjernom upotrebom mineralnih đubriva dolazi do blokade usvajanja hrane od strane biljaka. Posebno je važno da se prije podizanja zasada ili usjeva kosultuje stručno lice, kako bi se ustanovilo da li je taj lokalitet pogodan za gajenje željene biljne vrste. Neadekvatnim odabirom parcele i u pogledu ekspozicije i sastava zemljišta (hemijskog i mehaničkog), cijela proizvodnja ulazi u veliki rizik ekonomske isplativosti ali i rizik od narušavanja biodiverziteta. Preuzeto sa https://agrokultura.me